Pitka voda i koronarna bolest srca

Pitka voda i koronarna bolest srca

Srce je važan organ ljudskog tijela. Djeluje poput pumpe koja nikada ne prestaje raditi. Sa svakom kontrakcijom srca, krv koja nosi kisik i hranjive tvari prenosi se kroz aortu do cijelog tijela kako bi zadovoljila metaboličke potrebe različitih tkiva i stanica.

"Koronarna srčana bolest" je kratica skleroze koronarnih arterija. To je srčana bolest uzrokovana aterosklerozom koronarnih arterija, što uzrokuje stenozu ili opstrukciju vaskularnog lumena, što rezultira ishemijom miokarda, hipoksijom ili nekrozom. Naziva se i ishemijska srčana bolest.

Čimbenici rizika za koronarnu bolest srca su hipertenzija, dijabetes i hiperlipidemija. Mnogi uobičajeni i neočekivani čimbenici rizika u svakodnevnom životu ugrožavaju naše živote.

1. Pušenje

Bolesnici s koronarnom bolešću srca trebaju se držati podalje od duhana i više ne smiju pušiti. Nikotin, katran, benzopiren i druge štetne tvari sadržane u cigaretama, posebice nikotin, mogu izravno stimulirati vazomotorni centar i potaknuti oslobađanje adrenalina i norepinefrina, uzrokujući ubrzanje rada srca, perifernu vazokonstrikciju, povišen krvni tlak, izazivajući akutnu trombozu i pogoršavajući aterosklerozu.
Za osobe koje već imaju koronarnu bolest srca, pušenje može ubrzati napredovanje bolesti i nastanak koronarne bolesti. Pretjerano pušenje, zbog hipoksije i povećane srčane ekscitabilnosti, može izazvati ozbiljne aritmije poput ventrikularne fibrilacije, a time i iznenadnu smrt.

2. Prekomjerno pijenje
Bolesnici s koronarnom bolešću srca ne bi smjeli pretjerano piti, inače je lako izazvati grč koronarne arterije. Koronarne arterije pacijenata s koronarnom bolešću srca su uske, a prekomjerno pijenje povećat će vjerojatnost pojave ishemije koronarne arterije i hipoksije, što će uzrokovati iznenadnu smrt.

3. Prejedanje

Nakon jela, srce mora iznijeti veliku količinu krvi u probavni sustav za probavu i apsorpciju. Prejednačenje će povećati teret srca i povećati konzumiranje kisika miokarda, stavljajući cirkulaciju srca u krvi u relativno ishemijsko stanje.

Prejedanje će također značajno povećati razinu lipida u krvi u krvi, povećati viskoznost krvi, inducirati trombozu i uzrokovati infarkt miokarda.

4. Snažna vježba

Bolesnici s koronarnom bolešću srca trebaju izbjegavati intenzivno vježbanje. Jer kod intenzivnog vježbanja povećava se potreba tijela za kisikom, pojačava rad srca i povećava se potreba za krvlju. Bolesnici s koronarnom bolešću srca već imaju različite stupnjeve miokardijalne ishemije ili hipoksije. Snažna tjelovježba dodatno će povećati potrošnju kisika u miokardu. Same uske krvne žile srca ne mogu osigurati toliku količinu krvi, što lako može izazvati zatajenje srca, infarkt miokarda i druge bolesti, ugrožavajući život i zdravlje.

5. Pretilost

Sadržaj lipida u krvi pretilih ljudi veći je nego kod drugih ljudi. Kolesterol u krvi će se nakupljati u krvnim žilama, stvarajući krvne ugruške, uzrokujući vaskularno otvrdnjavanje, slabu cirkulaciju krvi, smanjenu opskrbu krvlju važnih organa kao što su srce i mozak, i lako uzrokujući koronarnu bolest srca.

6. Pijte vodu kad je žedna

Zbog visoke temperature tijelo će brže gubiti vodu, a mnogi su navikli vodu piti u velikim gutljajima. Brzo ispijanje puno vode također može uzrokovati pucanje crvenih krvnih stanica i smanjiti kapacitet krvi za prijenos kisika. Osobito kod osoba s koronarnom bolesti srca, oni će osjetiti simptome kao što su stezanje u prsima i nedostatak zraka, a teški slučajevi mogu dovesti do infarkta miokarda.

Obično postoje neki znakovi prije početka koronarne srčane bolesti. Mnogi su pacijenti izgubili svoj dragocjeni život jer nisu svjesni simptoma. Stoga je važno da pacijenti i njihove obitelji u potpunosti razumiju znakove koronarne srčane bolesti kako bi se smanjila stopa smrtnosti koronarne srčane bolesti.

(1) Tijelo će biti izuzetno umorno i osjećati slabost u udovima. Ponekad će se pojaviti iznenadni simptomi kao što su panika i crnjenje pred očima. U teškim slučajevima, pacijent se može iznenada onesvijestiti.

(2) Zategnutost u prsima, kratkoća daha i poteškoća s disanjem. U teškim slučajevima, čak i ako pacijent noću snažno spava, odjednom će se probuditi i osjećati se kao da mu veliki kamen pritisne na prsa i ne može disati. Mora sjesti ili stajati kako bi ublažio bol.

(3) Bol u prsima i lupanje srca također su najčešći simptomi prije pojave koronarne bolesti. Obično su očigledniji tijekom fizičkog rada ili fizičkog umora. Javlja se iznenadna kolika iza prsne kosti i širi se u lijevo rame i lijevu nadlakticu. Traje od nekoliko minuta do više od deset minuta. Simptomi se povlače nakon odmora.

Neki pacijenti nemaju posebne simptome prije početka bolesti. Tek kada se provede elektrokardiogram, mogu se naći simptomi poput ishemije miokarda ili aritmije.

Prva stvar:Prvo što bi pacijent koronarne srčane bolesti trebao učiniti kad se probudi ujutro nije se užurbano oblačiti, već leći na leđima 5 do 10 minuta.

Rano jutro je vrijeme kada se angina pektoris i infarkt miokarda često javljaju u bolesnika s koronarnom srčanom bolešću, posebno kada se samo probude. Nakon ustajanja, pacijenti s koronarnom srčanom bolešću trebali bi masirati prednje površine srca i glave, duboko udahnuti, zijevati, rastezati se, pomicati udove itd., A zatim polako sjediti, ustati iz kreveta, i haljina.

Tijekom spavanja, bolesnici s koronarnom bolešću srca trebaju zauzeti ležeći položaj na desnom boku s visokom glavom i niskim nogama, što može opustiti mišiće cijelog tijela, učiniti disanje glatkim i spriječiti stiskanje srca. Također može osigurati opskrbu kisikom cijelog tijela u stanju spavanja, što pogoduje potpunom odmoru mozga i smanjuje pojavu angine pektoris. Spavanje s visokom glavom i nisko spuštenim nogama može smanjiti količinu krvi koja se vraća u srce, a također može uvelike smanjiti opterećenje srca, što pogoduje "odmoru" srca.

Druga stvar: popijte čašu "sigurne vode".

Voda ima učinke ublažavanja boli, sedacije, razrjeđivanja krvi, rasipanja topline, podmazivanja, diureze i isporuke prehrane. Studije su pokazale da je voda usko povezana s početkom koronarne srčane bolesti.

Medicinska istraživanja su otkrila da ako obratite pažnju na ispijanje tri šalice "vode koja spašava život" - tople vode (400 ml/šalica) prije spavanja, navečer i rano ujutro, nadoknađivanje vode u tijelu na vrijeme, smanjenje krvotoka viskoznosti i ubrzavanja protoka krvi, možete učinkovito smanjiti pojavu koronarne bolesti srca.

Prema statistikama, angina pektoris i infarkt miokarda često se javljaju tijekom spavanja ili ujutro. Ljudi konzumiraju malo vode noću zbog disanja i znojenja, a također troše više vode kad ustanu noću. Nedostatak vode noću će povećati viskoznost krvi, smanjiti protok krvi, agregaciju trombocita i aterosklerotske krvne žile bit će sklonije emboliji. Kad embolus padne u cerebralnu arteriju, koronarnu arteriju i njegove grane, miokardij može imati akutnu insuficijenciju opskrbe krvlju i uzrokovati nekrozu. Osobito za srednjovječne i starije osobe s koronarnim srčanim bolestima, pažnja na pitku vodu jedna je od važnih metoda zdravstvene zaštite kako bi se spriječio početak koronarne srčane bolesti.

Dnevni unos vode trebao bi biti manje od 4% -6% tjelesne težine. Ne pijte previše odjednom i prebrzo. Pijte male količine i više puta. Najbolje je piti toplu vodu na 45 stupnjeva. Dugotrajno pijenje dobre vode bogate mineralima može poboljšati metabolizam tijela, omogućujući tijelu da uđe u kontinuirani virtuozni ciklus i neće osigurati okoliš i uvjete za rast loših stanica, tako da će tijelo postati zdravije i zdravije .